Sabtu, 15 Desember 2007

Lei Arte Marsiais

Konselho Ministru Guverno AMP aprova proposta Lei Arte Marsiais
Konselho Ministru Guverno AMP aprova proposta lei hodi regula pratika Arte Marsiais iha Timor Leste. Proposta nee hare liu ba kamada foinsae no hanorin nudar meio ida atu fosai valor no prinsipiu fundamental konaba hahalok no karakter pratikante no adeptu sira nian. lei nee atu legaliza asosiasaun no sentru ensino nebe mak iha tiha ona no mos implementa mekanismu autorizasaun hodi ba nia kriasaun. finalidade husi Proposta lei nemak atu defini no regula pratika konaba modalidade arte marsial oi-oin nian nebe mak iha ona Timor Leste atu nunee bele garante prinsipiu orden publiku no respeita ba direitu no garantia sidadaun sira nian. Proposta lei nemos ho hanoin ida atu fo garantia ba regra iha diploma no atu impede pratika actividade nebe la hakerek iha lei nunemos lei ida duni preve ona mekanismu atu fo sansaun disiplinar no sei konsidera krime bainhira ema ida ka klibur ida nebe mak halao atividade, hanorin, no aprende ka provoka hamosu pratika actividade nee la iha autorizasaun.

Graduasaun

Membros foun KORK 100 resin simu graduasaun husi Segundo Mestre KORK
Segundo mestre KORK nebe foin simu pose iha loron 17 Novembro foin lalais nee, halo Graduasaun ba membros foun KORK iha sub Distrito Venilale, Distrito Baucau iha Sabado semana nee. Nee nudar programa menssal nebe diresaun KORK nian halo hodi fo sintu ka sabuk ba elementus KORK nebe durante ne'e treinu fisiku nomos espiritual hodi sai nudar membros KORK. Hamutuk memebrus foun 100 mak simu graduasaun ba sintu Matak ka Sabuk Hijau no 34 simu gradusaun iha ritual KORK hanesan ranting III. Partisipa iha graduasaun nee mak autoridade sub distrito Venilale, Representante Parokia Venilale no madre sira, autoridade soco nomos inan-aman no familia elementos KORK nian. Segundo Mestre Jose Cardozo iha ninia liamenon ba graduante foun atu respeita dignidade ema nian no aplika buat nebe durante nee membros sira aprende tuir dutirna KORK nian no labele aplika nomos pratika hahalok nebe destalibilza siguransa pessoal nomos comum. Ba membros nebe halo pratika la ho responsabilidade sei simu sansaun tuir lei nebe vigor tamba konselho Ministru iha Guverno Aliansi Mayoria Parlamenta (AMP) aprova ona proposta lei konaba arte marsiais. Tamba nee husu ba membros KORK iha teritorio tomak atu simu no halao moris ida-idak nian ho responsabilidade tomak hodi garante estabilidade iha rai laran. Tuir programa graduasaun ba sintu mos sei halao iha distritu Suai, Same, Dili no Oecusse iha tempo besik nee.

Selasa, 20 November 2007

Press Release

KORK halo programa dame malu ho comuniadade Aldeia No-Ulo Suco Suro Kraik Ainaro
Ceremonia cultural no missa hadame malu nian ida entre arte marsial Kmanek Oan Rai Klaran (KORK) ho grupo Timor Oan Rai Klaran (TORK) ho Ritual 55 halao iha sexta (16 Novembro 2007) foin lalais nee iha aldeia No-Ulo Suco Suro Kraik.
Ceremonia hadame malu ne'e halao ho ritual missa dahame malu nian no ritual cultural hakoi ahi lutan iha rai no fase liman ho we husi responsavel grupo sira nebe hamosu konflitu iha testamunha sira nia oin no ikus hikis be srani husi padre nebe preside missa.
Pe Evaresto Soares Fernandes iha ninia homilia Missa kasu sala no Hadame malu ne'e hateten Dame, Lia los no domin ne'e Maromak nian no grup tolu ne'e hetan ona rikeza ida ba paz husi hahalok dame malu nebe halo. Nudar Pe Evaresto Ceremonia ne'e laos buat simples maibe hanesan simboliko ida nebe nia valor ne'e klean teb-tebes, nebe gerasaun ba gerasaun sei kontinua konta katak maske uma 40 (hat nolu ) resin hetan sunu no ema nain tolu hetan kanek maibe ohin loron bele moris hakmatek tamba hadame malu.
Pe Evaresto mos kongratula ba Arte Marciais KORK, Grupo TORK no ritual 55 tamba brani halo problema, brani atu responsabiliza no brani atu dame malu.
Embora Antonio Cardozo representante Parlamento Nacional Hateten programa hadame malu ne'e laos deit hanesan lisaun boot ida ba Aldeia No-Ulo maibe ba juventude tomak iha Distrito Ainaro no Timor Leste tomak, tamba juventude brani halo problema brani mos simu responsabilidade no brani hadame malu.
iha okaziaun ne'e representante Aldeia Ria Mori nomos sekretario Grupo TORK Anacleto Araujo da Silva hateten problema ne'e mosu laos plano ida maibe ne'e hanesan acidente ida, no husu ba grupo tomak atu responsabiliza ba ida-idak nia problea sekarik loron ikus mosu fali konflitu hafoin dame malu iha 16 Novembro 2007. Nudar Anakleto nia parte ho komunidade aldeia Ria Mori simu ho kontente rezultadu dame malu ne'e no husu atu koopera ba malu. husu mos ba juventude tomak maske mosu problema maibe buka tur hamutuk atu dame malu.
Nu ne'e mos Andre Pereira responsavel aldeia nomos chefe ritual 55 No-Ulo hateten mumento akontese sunu uma nia parte sente triste tebes maibe tamba relasaun familiar nebe metin presiza hadame malu. buat nebe liu, liu ona tenki buka malu hadame malu, no liu husi dame hikis we ba malu sei la mosu tan problema. Husu mos ba juventude tomak liu-liu ba grupo ritual 55 atu responsabiliza ba sira nia problema rasik se mosu konflitu iha loron ikus no husu atu kaer metin dame no paz.
Hamutuk uma 40 resin hetan sunu no ema nain tolu kanek durante konfrontus Arte Marciais KORK, TORK no ritual 55 iha aldeia No-Ulo Suco Suro Kraik iha loron 13 Agosto 2004.
Ema lubun bo'ot partisipa iha missa no ritual dame malu ne'e, inklui representante Parlamento Nasional, PDHJ, representante Igreja paroko Ainaro, Yayasan HAK, F-FDTL, Serviso Saude Ainaro, chefe suco, chefe aldeia, lia nain, inan aman membros KORK husi 13 distrito no comunidade Ainaro.


Foto : 1.Pe. Evaresto Soares Fernandes preside missa Hadame Malu
2. Tau liman hamutuk kaer ahi lutan hodi hikis ho we katak Hadame Malu
3. Secretario TORK Anacleto Araujo da Silva
4. Responsavel Ritual 55 Andre Pereira
5. Hadame Malu entre Mestre Bo'ot KORK Jose Do Santos Ho Presidente TORK
6. Hakoi Ai lutan simbulu problema pasadu hakoi hotu ona


Graduasaun segundo mestre KORK nain 11 no KORK hatudu nia lian rasik
hamutuk membros KORK nain 11 mak simu ona posse nudar segundo mestre ba arte marcial KORK hodi ajuda mestre bo'ot KORK Jose do Santos "Nai Mori" Bucar hodi halao knar ba organizasaun Arte Marcial Kmanek Oan Rai Klaran (KORK). Nain sia (9) foin mak hetan graduasaun fitas mean ka sabuk merah iha sabado loron 17 Novembro 2007 no nain rua (rua) seluk nudar senior sintu mean, hetan graduasaun sinto mean iha tinan 1996. Membros nain 11 nebe simu knar nudar segondo mestre mak hanesan :
1. Antonio Verdial husi Same
2. Silvano , Ainaro
3. Bernardo, Ainaro
4. Orlando, Ainaro
5. Jacob, Dili
6. Primus, Flores Indonesia
7. Gilberto, Ainaro
8. Agusto Magno, Ainaro
9. Jose Cardoso, Viqueque
10. Jorge Iku Sarmento, Dili
11. Agustino ,Viqueque

Tuir programa sei iha tan graduasaun ba sinto mean nain nen (6) iha fulan Febreiro 2008.
Iha okaziaun ne'e mestre bo'ot KORK fosai mos letra no lian nebe mestre bo'ot KORK Jose do Santos Nai Mori Bucar descobre hanesan lian oficial KORK.
Letra no liafuan ne'e uniko tamba bele le'e husi sorin los ba karuk nune'e mos husi sorin karuk ba los, nomos bele le'e husi leten ba kraik no kraik ba leten tuir simbulo Cruz ho ninia signifikadu nebe la hanesan.
Jose Dos santos " Nai Mori" Bucar hateten treino fisiko nebe arte marcial KORK halo hanesan auto defeza deit maibe tuku tebe nebe durante ne'e KORK halo hanesan arte ne'e hanesan kulit taka ruin maibe lolos ne'e KORK halo mak atu aprende letra no lian foun KORK. tuku tebe ne'e hanesan programa ida atu dada foin sae sira atu treina sira nia fisiku nomos mentalidade sai ema nebe diak ba nasaun Timor Leste.
Ema lubun bo'ot partisipa iha missa no ritual dame malu ne'e, inklui representante Parlamento Nasional, PDHJ, representante Igreja paroko Ainaro, Yayasan HAK, F-FDTL, Serviso Saude Ainaro, chefe suco, chefe aldeia, lia nain, inan aman membros KORK husi 13 distrito no comunidade Ainaro.
nformasaun Klaru kontakto :
Informasaun Klaru kontakto :+670 7284339
Informasaun ne'e bele mos hare iha blog KORK nian
http://kork-timorleste.blogspot.com/

Senin, 19 November 2007

Sejarah KORK

Kmanek Oan Rai Klaran (KORK)- ditemukan oleh Jose dos Santos"Naimori" Bucar di suco Suro distrik Ainaro. Silat ini diakui pada zaman Indonesia dicurigai sebagai gerakan bawah tanah (klandestine), tapi diakui secara resmi oleh Komandan Kodim 1633 Ainaro Pak Mansur dan sahkan sebagai silat resmi bukan aliran klandestine setelah dilakukan tes fisik dan melihat secara langsung atraksi silatnya. Diresmikan secara nasional sebagai organisasi pencak silat pada tahun 2001. Ada tujuh tingkatan atau sabuk: sabuk hijau,sabuk coklat,sabuk hitam, sabuk unggu, sabuk Merah (Guru muda),sabuk Putih, sabuk Kuning (Pendekar / Guru besar).
RadioBlog.background = "URL to your image";

Jumat, 09 November 2007